Aerodromski Planovi 'prijete' Hongkonškim Dupinima
Aerodromski Planovi 'prijete' Hongkonškim Dupinima
Anonim

HONG KONG - Ambiciozni planovi Hong Konga da proširi svoju zračnu luku kako bi zadovoljio veliku potražnju izazvali su proteste ekologa koji kažu da bi to dodatno ugrozilo rijetke kineske bijele dupine u gradu.

Južni kineski grad započeo je tromjesečno savjetovanje o svom dvadesetogodišnjem planu razvoja zračne luke prošlog tjedna, koji uključuje prijedlog za novu treću pistu zbog narasle potražnje za teretom i putovanjima u regiji.

Zrakoplovne grupe zalagale su se za treću pistu koja bi koštala 136,2 milijarde HK (17,5 milijardi USD), kako bi se osiguralo da zračna luka - najveće svjetsko teretno čvorište u 2010. - ostane konkurentna na globalnoj pozornici.

Projekt će biti najskuplji gradski infrastrukturni projekt ikad, uzimajući u obzir očekivanu inflaciju tijekom 10-godišnjeg razdoblja gradnje.

No, ekolozi kažu da bi projekt, koji bi obuhvaćao melioraciju 650 hektara (1 600 hektara) kopna iz mora, ugrozio opstanak kineskih bijelih dupina, koji se već suočavaju sa smanjenjem populacije.

"Treća pista donijet će ogroman problem bijelim dupinima", rekao je Samuel Hung, predsjednik Hongkonškog društva za zaštitu dupina, za AFP.

"Bit će točno u središtu područja populacije dupina u Hong Kongu. (Pogođeno područje) obično se koristi kao koridor za putovanje tamo-amo. Odnijet će stanište dupinima", rekao je.

Stručnjaci kažu da u regiji Delta Biserne rijeke, vodenom tijelu između Macaa i Hong Konga, ima oko 2 500 sisavaca, poznatih i kao ružičasti dupini. Oko 100 je u vodama Hong Konga, a ostatak u vodama Kine.

Dupini, podvrsta indo-pacifičkih grbavih dupina, jedinstveni su po svojoj ružičastoj koži. Međunarodna unija za zaštitu prirode ih navodi kao "gotovo ugrožene".

Sisavac je bio službena maskota na ceremoniji primopredaje kad se bivša britanska kolonija vratila pod kinesku vlast 1997. godine, dok je promatranje dupina jedna od turističkih atrakcija u Hong Kongu.

No Hung je rekao da je njihova populacija u "značajnom padu" tijekom posljednjih nekoliko godina, prijeteći prekomjernim ribolovom, povećanjem pomorskog prometa, zagađenjem vode, gubitkom staništa i obalnim razvojem.

"Hong Kong je blagoslovljen bijelim dupinima unatoč tako malom području voda. Za nas je vrlo važno zaštititi ovu populaciju", rekao je Andy Cornish, direktor zaštitne skupine WWF Hong Kong, za AFP.

"Utjecaj na okoliš bit će velik. WWF nije anti-razvoj, ali ljudi iz Hong Konga moraju biti svjesni utjecaja", rekao je Cornish, misleći na planove proširenja zračne luke.

Također postoji bojazan da bi treća pista pogoršala ionako ozbiljno zagađenje zraka u gradu i omela njegov cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 33 posto do 2020., na temelju razina iz 2005. godine.

Loša kvaliteta zraka česta je zamjerka među sedam milijuna stanovnika gusto naseljenog financijskog središta, čiji zadivljujući horizont često zaklanja smog.

Zagovornici nove uzletno-sletne staze, uključujući domaćeg prijevoznika Cathay Pacific i Međunarodno udruženje zračnog prometa (IATA), kažu da je treća pista presudna, s trenutnom prognozom da će trenutne dvije piste doseći točku zasićenja oko 2020. godine, prema zračnoj luci.

Nacrt zračne luke također uključuje još jednu mogućnost, a to je održavanje dvije uzletno-sletne staze i poboljšanje objekata uz procijenjeni trošak od 42,5 milijardi HKK.

"Ako se međunarodna zračna luka Hong Kong ne proširi ili se ne uspije proširiti na vrijeme kako bi udovoljila našoj budućoj zrakoplovnoj prometnoj potražnji, bit će to negativnih posljedica", upozorio je Stanley Hui, šef hongkonške uprave zračne luke.

Cijena nove piste bila bi daleko veća od troškova postojećih objekata u zračnoj luci, koji su otvoreni 1998. godine, u iznosu od 55 milijardi HKD zbog visokih cijena građevinskog materijala i potrebne količine rekultivacije.

Zračna luka, treća u svijetu na temelju međunarodnih putnika koji su letjeli 2010. nakon Londona i Pariza, doživjela je svoj najprometniji dan u travnju s 1.003 kretanja leta.

U 2010. godini pretovarilo je 4,1 milijuna tona tereta i 50,9 milijuna putnika.

Preporučeni: