Studija Otkriva Da Divlje Mačke Sada Pokrivaju Gotovo 100% Australije
Studija Otkriva Da Divlje Mačke Sada Pokrivaju Gotovo 100% Australije

Video: Studija Otkriva Da Divlje Mačke Sada Pokrivaju Gotovo 100% Australije

Video: Studija Otkriva Da Divlje Mačke Sada Pokrivaju Gotovo 100% Australije
Video: LUNA SE VRATILA NA PINK! Produkcija spremila VELIKO IZNENAĐENJE 2024, Prosinac
Anonim

Prema časopisu Biological Conservation, zbirka od 91 studije zaključila je da populacija divljih mačaka u Australiji "varira između 1,4 i 5,6 milijuna", što znači da ove divlje mačke pokrivaju 99,8 posto kopnenog područja kontinenta.

Mačke (koje nisu porijeklom iz regije) uglavnom se nalaze u australijskim "visoko modificiranim okruženjima" poput farmi i urbanih područja. Uz to, istraživanje pokazuje da su denititi divljih mačaka veći na malim otocima nego na kopnu.

Ovo je otkriće hitno, kako kad je u pitanju humano postupanje s populacijama divljih mačaka, tako i pokušaj spašavanja i održavanja populacije divljeg svijeta na kontinentu. Studija povezuje divlje mačke s nedavnim izumiranjem sisavaca i objašnjava da velik broj mačaka i dalje "prijeti domaćim vrstama". Neke vrste koje su najviše pogođene populacijama divljih mačaka uključuju australsku faunu.

"Australija je samo jedna od 17 'megaraznovrsnih' nacija na zemlji i dom je više vrsta nego bilo koja druga razvijena zemlja. Naš je divlji svijet jedinstven - a ipak imamo sumnjivu čast da imamo najgoru stopu izumiranja sisavaca na svijetu," kaže Rebecca Keeble, viša službenica za kampanje i politike za Međunarodni fond za dobrobit životinja. "S obzirom na to da je dobrobit ljudi i životinja sama po sebi povezana, zalažemo se za zaštitu austrijske biološke raznolikosti primjenom programa upravljanja koji su predostrožni i ekološki održivi, osiguravajući humano postupanje sa svim životinjama, uključujući štetočine."

Pitanje smisla kako kontrolirati populaciju divljih mačaka postalo je "prioritet visokog profila", prema članku u časopisu. Iako mačke predstavljaju prijetnju australskim populacijama divljih životinja, mnogi se stručnjaci i zagovornici nadaju da se problem može riješiti na suosjećajan način.

"Mnoge australske jedinstvene vrste divljih životinja, uključujući male sisavce, gmazove i male ptice, podložni su plijenu lutalica i divljih mačaka, a divlje mačke prepoznate su kao ključna prijetnja brojnim ugroženim vrstama s popisa", kaže Keeble. "Iako priznaje utjecaj na autohtone divlje životinje, IFAW vjeruje da se kontrola divljih mačaka mora provoditi humano i pod najstrožim protokolima. Nijedna životinja, bez obzira je li domaća ili divlja, ne bi trebala biti izložena okrutnosti prema programu upravljanja populacijom."

Prema članku u The Guardianu, konzervatori predlažu obnovu staništa za male torbare kako bi mogli pobjeći mačkama. Drugi istraživači sugeriraju povećanje populacije dinga u zaleđima kako bi pomogli kontroli populacije mačaka. Programi za zamku i povratak (TNR) koji su popularni u SAD-u i drugim zemljama trenutno se ne razmatraju s obzirom na iznimno velik broj divljih mačaka i razinu poteškoća i resursa potrebnih za zarobljavanje mačaka i spajiranje ili kastrirati ih. U ovom trenutku ne postoji konačan i sveobuhvatan akcijski plan za rješavanje problema narastajućih divljih mačaka u Australiji.

Keeble objašnjava da je važno da ljudska populacija preuzme odgovornost za domaće životinje i utjecaj koji oni mogu imati na okoliš. "Kritično je da ljudi razumiju utjecaj domaćih životinja na autohtone divlje životinje i ne dopuštaju domaćim životinjama (mačkama i psima) da zalutaju i postanu grabežljive i divlje", kaže ona.

Priča je zaokrenula i s aktivistima u Sjedinjenim Državama. Becky Robinson, predsjednica i osnivačica Alley Cat Allies, izjavila je petMD-u da napori da se zaustavi ovaj problem nepravedno upiru prstom u mačke, a ne usredotočuju se negdje drugdje. "Australska vlada više je puta naglasila da razumije da je ljudski razvoj primarni uzrok gubitka vrsta, ali umjesto da rješava ta pitanja, dopušta rudarstvo i razvoj u osjetljivim područjima."

Ashta Fruno, pomoćnica direktora za kampanje tvrtke PETA iz Australije, napominje: "Svako pojedinačno znanstveno istraživanje govori nam da smrtonosna kontrola ne pruža dugoročno rješenje invazivnih populacija životinja i zapravo se može povratiti jer uzrokuje skok u opskrbi hranom stvara vakuum i tako potiče ubrzano uzgoj. Australija mora započeti veliku sterilizacijsku kampanju kako bi zaštitila autohtone divlje životinje. Ovaj problem također naglašava zašto mačkama nikada ne bi trebalo dopustiti da lutaju vani bez nadzora."

Preporučeni: